2026-05-04
Kombinacija anatomskog i funkcionalnog testiranja u procjeni koristi od revaskularizacije stabilne koronarne bolesti
U časopisu Circulation: Cardiovascular Imaging objavljen je rad “Combined Anatomic and Functional Testing Identifies Patients With Obstructive Coronary Artery Disease Who Benefit From Revascularization”, koji preispituje odabir bolesnika s opstruktivnom stabilnom koronarnom bolešću za revaskularizaciju.
Poznato je da revaskularizacija u kroničnim koronarnim sindromima ne poboljšava “tvrde” ishode, ali može ublažiti simptome angine. Analizirani su podaci iz studija ISCHEMIA i Dan‑NICAD kod bolesnika s jednožilnom opstruktivnom bolešću potvrđenom koronarografijom i dokazom ishemije na SPECT/PET perfuzijskim snimkama. Cilj je bio procijeniti povezanost stupnja ishemije s promjenom simptoma angine, prema Seattle Angina Questionnaire ljestvici.
Rezultati pokazuju da korist od revaskularizacije ovisi o izraženosti ishemije. Znatno poboljšanje simptoma zabilježeno je kod bolesnika s izraženijim perfuzijskim defektima na korištenim slikovnim metodama (SDS ≥ 5), dok kod onih s manjom ishemijom poboljšanje nije potvrđeno. Povezanost poboljšanja perfuzije na kontrolnom oslikavanju i ublažavanja simptoma dodatno podupire fiziološki učinak revaskularizacije.
U kliničkoj praksi ovi nalazi sugeriraju da bolesnike sa stabilnom koronarnom bolešću i blagom ishemijom treba prvenstveno liječiti konzervativno, dok kod značajne ishemije postoji veća vjerojatnost koristi od invazivnog pristupa. Ipak, uz globalnu mjeru ishemije (SDS) korištenu u ovoj analizi, odluka mora uključivati kliničku sliku, vjerojatnost da simptomi doista odražavaju anginu te anatomsko poklapanje koronarnih lezija s perfuzijskim defektima. Ostaje otvoreno i pitanje može li se prag SDS ≥ 5 smatrati dovoljno pouzdanim pokazateljem klinički značajne ishemije, ili su potrebna daljna istraživanja s preciznijom, manje globalnom kvantifikacijom perfuzijskih promjena kako bi se bolje definirala granica između funkcionalno relevantne i beznačajne ishemije.
Cjeloviti sadržaj pročitajte na linku: https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/CIRCIMAGING.125.019267
Još novosti
Izdvajamo
Međunarodna ljetna škola MSCT koronarografije
Nakon uspješne prošlogodišnje škole, ovog srpnja održava se drugo izdanje Ljetne škole MSCT koronarografije — ovoga puta u međunarodnom formatu, s proširenim programom i još većim naglaskom na interaktivne hands-on radionice.
SAZNAJ VIŠE
Oralni P2Y12 inhibitori nakon PCI-ja: kome nova metaanaliza daje prednost?
U JAMA Cardiology objavljena je mrežna metaanaliza 15 randomiziranih kliničkih ispitivanja koja je obuhvatila 48 904 bolesnika nakon PCI-ja, pretežito zbog akutnog koronarnog sindroma (93,9%), liječenih jednim od triju oralnih P2Y12 inhibitora: klopidogrelom, tikagrelorom ili prasugrelom.
Kofein i kardiovaskularno zdravlje
Unatoč dugogodišnjem uvjerenju da bi konzumacija kofeina mogla biti štetna u osoba s kardiovaskularnim bolestima, danas je dostupan sve veći broj dokaza koji takvu pretpostavku dovode u pitanje.
Tečaj “Smrt mozga”
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da će se tečaj „Smrt mozga“ održati 30. rujna 2026. u Kliničkom bolničkom centru Zagreb
Prevention & Intervention Meeting of the Cardiology Community
Program donosi pregled najnovijih znanstvenih spoznaja, praktične radionice, prikaze složenih kliničkih slučajeva, prezentacije originalnih istraživanja te mogućnosti aktivnog sudjelovanja kroz Case Challenge i Abstract program.
Pulsna ablacija kao prva terapija perzistentne fibrilacije atrija: nadmašuje li antiaritmijsku terapiju?
Kod bolesnika s perzistentnom fibrilacijom atrija (FA) važeće smjernice preporučuju pokušaj liječenja antiaritmicima prije kateterske ablacije.
Druga univerzalna definicija zatajivanja srca: novi koncept klasifikacije bolesti
Zajednički dokument AHA-a, ACC-a, ESC-a i World Heart Federationa, objavljen u Journal of the American College of Cardiology, dorađuje okvir za klasifikaciju i razumijevanje zatajivanja srca.