datum 2026-05-21

Jesu li beta-blokatori potrebni kod zatajivanja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom?

Jesu li beta-blokatori potrebni kod zatajivanja srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom?

U časopisu European Journal of Heart Failure objavljena je analiza registra PURSUIT-HFpEF o primjeni beta-blokatora u bolesnika sa zatajivanjem srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF). Dosadašnji podaci o učinku beta-blokatora na kardiovaskularne ishode u HFpEF-u potječu pretežno iz opservacijskih studija i nisu pokazali jasan klinički benefit, zbog čega aktualne smjernice ne preporučuju njihovu primjenu isključivo na temelju dijagnoze HFpEF-a.

 

U analizi su bolesnici stratificirani u dvije skupine prema prisutnosti fibrilacije atrija (AF) i/ili ishemijske bolesti srca (IHD). U skupini s navedenim komorbiditetima nije zabilježena statistički značajna razlika u kompozitnom ishodu, ukupnoj smrtnosti ni rehospitalizaciji zbog zatajivanja srca između bolesnika liječenih beta-blokatorima i onih bez te terapije. U skupini bez AF-a i IHD-a zabilježen je suprotan nalaz: primjena beta-blokatora bila je povezana s većom ukupnom i kardiovaskularnom smrtnošću te nepovoljnijim kompozitnim kardiološkim ishodima.

 

Rezultati upućuju na potrebu za individualiziranim pristupom. U bolesnika s jasnom indikacijom — kontrola frekvencije kod AF-a ili antiishemijski učinak u koronarnoj bolesti — potencijalna korist beta-blokatora može nadmašiti rizik negativne inotropije i kronotropne inkompetencije. U ostalih HFpEF bolesnika opravdanost rutinske primjene ostaje upitna.

 

Detaljniji pregled istraživanja dostupan je na poveznici: https://academic.oup.com/eurjhf/advance-article-abstract/doi/10.1093/ejhf/xuag071/8513908?redirectedFrom=fulltext 

ukras

Još novosti

ukras

Izdvajamo

Contemporary treatment approach to chronic coronary syndrome

Najavljujemo događaj koji organizira Slovenian Society of Cardiology, a održat će se od 17. do 19. lipnja 2026. godine u Cankarjevom domu u Ljubljani, Slovenija.

Cardiologia Croatica. 2026;21(5-6):121-52.

Dvobroj časopisa Cardiologia Croatica broj 5-6 za 2026. godinu izašao je na 32 stranice.

Kateterski usmjerena fibrinoliza kod plućne embolije srednjeg rizika

U časopisu The New England Journal of Medicine objavljeni su rezultati HI-PEITHO ispitivanja, randomiziranog kontroliranog istraživanja osmišljenog kako bi se procijenila klinička učinkovitost i sigurnost ultrazvukom potpomognute kateterski usmjerene fibrinolize (EKOS) uz standardnu antikoagulantnu terapiju u bolesnika s akutnom plućnom embolijom srednje-visokog rizika (hemodinamski stabilni bolesnici s dokazom disfunkcije desne klijetke i povišenim srčanim biomarkerima), u izravnoj usporedbi s trenutačnim standardom liječenja, odnosno samom antikoagulacijom.

Klinički kontekst kalcijskog skora i lipoproteina (a)

U časopisu Journal of the American College of Cardiology objavljena je multikohortna analiza Use of Coronary Artery Calcium Scoring in Individuals With Elevated Lipoprotein(a), koja donosi dodatni uvid u procjenu kardiovaskularnog rizika u kontekstu povišenog lipoproteina(a) [Lp(a)] i koronarnog kalcijskog skora (CAC).

ORBITA-FIRE: liječimo li ishemiju ili anginu?

Glavni cilj PCI-a kod bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću jest smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Intrakoronarno oslikavanje u PCI zahvatima na lijevom glavnom koronarnom deblu

Lijevo glavno koronarno deblo jedno je od najzahtjevnijih područja u perkutanoj koronarnoj intervenciji. Riječ je o anatomski i klinički složenim lezijama koje su povezane s većim rizikom ozbiljnih kasnih komplikacija, osobito ako zahvat nije optimalno planiran i izveden.

ORBITA-CTO: Ima li PCI opipljivu ulogu u kroničnoj totalnoj okluziji?

Godinama su podaci o CTO PCI počivali na opservacijskim registrima i otvorenim studijama koje su sugestivno pokazivale poboljšanje simptoma i kvalitete života, no bez mogućnosti razdvajanja stvarnog hemodinamskog učinka od placebo efekta invazivne procedure.