2026-05-28
Kako ritam utječe na funkciju trikuspidalnog zaliska
U časopisu JACC: Cardiovascular Imaging objavljena je retrospektivna kohortna analiza o povezanosti kontrole ritma fibrilacije atrija (FA) i sekundarne trikuspidalne regurgitacije (TR). Uključeno je gotovo 1.900 bolesnika s FA i umjerenom do teškom ili teškom sekundarnom TR, praćenih serijskim ehokardiogramima. Kontrola ritma pokušana je u samo 367 bolesnika (19 %), kateterskom ablacijom, kardioverzijom ili antiaritmicima tijekom najmanje 30 dana. Tijekom medijana praćenja od 1,7 godina, sekundarna TR poboljšala se do blage ili manje izražene u 550 bolesnika, a uspješna kontrola ritma bez recidiva FA bila je snažno povezana s tim poboljšanjem (HR 3,65; 95 % CI 2,24–5,95; p < 0,01).
Funkcionalna trikuspidalna regurgitacija, naravno, nije uvijek posljedica isključivo FA. Može nastati i uz bolest lijevog srca, plućnu hipertenziju, dilataciju ili disfunkciju desne klijetke, prisutnost elektrodnih vodilica te kongenitalne ili strukturne promjene. Unatoč toj heterogenosti, povezanost uspješne kontrole ritma i poboljšanja sekundarne TR u ovoj je studiji ostala dosljedna kroz podskupine prema etiologiji, dobi, spolu, pretilosti i trajanju FA.
Ono što ovim nalazima daje posebnu težinu jest poznata međuovisnost FA i TR: FA dovodi do dilatacije desnog atrija i širenja trikuspidnog anulusa, čime pogoršava regurgitaciju, a pogoršana regurgitacija dodatno rasteže atrij i produbljuje supstrat aritmije. Bolesnici sa značajnom sekundarnom TR stoga imaju uznapredovalije remodeliranje i lošije izglede za dugoročno održanje sinusnog ritma, a paradoksalno, upravo su oni ti kod kojih je uspješna kontrola ritma pokazala najveću korist.
Nekoliko stvari pritom zaslužuje pozornost. Kontrola ritma pokušana je u samo petini bolesnika, a recidiv FA javio se u čak 57 % slučajeva, što govori i o tome koliko se u kliničkoj praksi od konverzije rano odustaje i koliko je održanje sinusnog ritma u ovoj populaciji zahtjevno. Kriteriji odabira kandidata nisu detaljno razjašnjeni, pa pitanje selekcije pravih bolesnika, i time stvarnog potencijala za smanjenje valvularne greške, ostaje otvoreno. Uz to, medijan praćenja od 1,7 godina prekratak je za pouzdanu procjenu trajnosti poboljšanja i dugoročne prognoze. Preostaje jasnije definirati tko su bolesnici koji bi od ovakvog pristupa imali stvarnu korist i može li on doista utjecati na kliničku praksu i ishode na dulje staze.
Više informacija dostupno je na: https://www.jacc.org/doi/10.1016/j.jcmg.2026.03.006
Još novosti
Izdvajamo
Contemporary treatment approach to chronic coronary syndrome
Najavljujemo događaj koji organizira Slovenian Society of Cardiology, a održat će se od 17. do 19. lipnja 2026. godine u Cankarjevom domu u Ljubljani, Slovenija.
SAZNAJ VIŠE
Cardiologia Croatica. 2026;21(5-6):121-52.
Dvobroj časopisa Cardiologia Croatica broj 5-6 za 2026. godinu izašao je na 32 stranice.
Kateterski usmjerena fibrinoliza kod plućne embolije srednjeg rizika
U časopisu The New England Journal of Medicine objavljeni su rezultati HI-PEITHO ispitivanja, randomiziranog kontroliranog istraživanja osmišljenog kako bi se procijenila klinička učinkovitost i sigurnost ultrazvukom potpomognute kateterski usmjerene fibrinolize (EKOS) uz standardnu antikoagulantnu terapiju u bolesnika s akutnom plućnom embolijom srednje-visokog rizika (hemodinamski stabilni bolesnici s dokazom disfunkcije desne klijetke i povišenim srčanim biomarkerima), u izravnoj usporedbi s trenutačnim standardom liječenja, odnosno samom antikoagulacijom.
Klinički kontekst kalcijskog skora i lipoproteina (a)
U časopisu Journal of the American College of Cardiology objavljena je multikohortna analiza Use of Coronary Artery Calcium Scoring in Individuals With Elevated Lipoprotein(a), koja donosi dodatni uvid u procjenu kardiovaskularnog rizika u kontekstu povišenog lipoproteina(a) [Lp(a)] i koronarnog kalcijskog skora (CAC).
ORBITA-FIRE: liječimo li ishemiju ili anginu?
Glavni cilj PCI-a kod bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću jest smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života.
Intrakoronarno oslikavanje u PCI zahvatima na lijevom glavnom koronarnom deblu
Lijevo glavno koronarno deblo jedno je od najzahtjevnijih područja u perkutanoj koronarnoj intervenciji. Riječ je o anatomski i klinički složenim lezijama koje su povezane s većim rizikom ozbiljnih kasnih komplikacija, osobito ako zahvat nije optimalno planiran i izveden.
ORBITA-CTO: Ima li PCI opipljivu ulogu u kroničnoj totalnoj okluziji?
Godinama su podaci o CTO PCI počivali na opservacijskim registrima i otvorenim studijama koje su sugestivno pokazivale poboljšanje simptoma i kvalitete života, no bez mogućnosti razdvajanja stvarnog hemodinamskog učinka od placebo efekta invazivne procedure.